Nacrt novog Zakona o vodnim uslugama prema kojem se spajaju uslužna područja vodnih usluga, tj. uslužna područja uspostavljaju se na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojima se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje 2 milijuna kubičnih metara godišnje neće donijeti željeni rezultat, a to je, prema predlagatelju, postizanje učinkovitog i ekonomičnog poslovanja javnih isporučitelja vodnih usluga.
Kao glavni ciljevi koji se žele postići ovakvim, neprirodnim spajanjem isporučitelja vodnih usluga navodi se smanjenje gubitaka zahvaćanja vode, povlačenje sredstava iz EU fondova, racionalizacija poslovanja isporučitelja vodnih usluga i ujednačavanje cijena vodnih usluga, na temelju samo jednog kriterija – a to je godišnja količina isporučene vode.
U gradu Pregradi, isporučitelj VIOP d.o.o. ima zasebni vodoopskrbni sustav koji pokriva 95% stanovništva, koji se temelji na zahvaćanju vode iz 2 izvorišta na području grada Pregrade iz kojih se godišnje distribuira oko 200 tisuća kubičnih metara vode. Vodoopskrbni sustav putem kojeg VIOP d.o.o. isporučuje vodu sastoji se od 14 objekata (2 crpilišta, 7 vodospremnika, 3 crpne stanice i 2 hidrostanice) iz kojih se putem mreže ukupne duljine 197 km voda distribuira na 2600 priključaka (6700 stanovnika). Kao mali isporučitelj vodnih usluga sa svega 8 zaposlenih, VIOP d.o.o. ostvaruje ukupne prihode u visini 4,8 milijuna kuna, a sadašnja vrijednost imovine društva je 45 milijuna kuna. Od 2014. do 2018. godine Društvo je realiziralo investicije u vrijednosti 8,8 milijuna kuna, a u 2019. ugovorilo vrijednosti investicija u iznosu od 2,5 milijuna kuna, a u tijeku je povlačenje sredstava iz EU fondova u iznosu od 4,7 milijuna kuna. Trenutno je u tijeku 12 investicija različitih vrijednosti ulaganja, što je zasigurno za ovakav manji sustav odličan pokazatelj učinkovitosti.
Ove pokazatelje VIOP d.o.o. ostvaruje sa cijenom vode od ukupno (uključen porez i naknade) 12,19 kn po metru kubnom u varijabilnom dijelu, i 15,25 kn u fiksnom dijelu, što je, ako se pogleda cijena vode okolnih isporučitelja i isporučitelja kojem bi se VIOP d.o.o trebao pripojiti, najniža cijena vode na uslužnom području.
Iz ovih podataka, kad se usporede s ciljevima zakonodavca, može se zaključiti kako je VIOP d.o.o. samoodrživ, financijski stabilan i učinkovit isporučitelj vodnih usluga, koji konstantno razvija, uspješno održava svoje vodoopskrbno područje i pritom posluje s pozitivnim pokazateljima, iako ne isporučuje 2 milijuna kubičnih metara vode godišnje.
Još jedan pokazatelj da se zakonodavac vodi samo velikim brojevima je i odredba da su takvi, novi okrupljeni isporučitelji vodnih usluga dužni osnovati podružnice u sjedištu postojećih isporučitelja vodnih usluga ako oni isporučuju najmanje 500 tisuća kubičnih metara vode godišnje. To znači da ovakvi mali isporučitelji vodnih usluga poput VIOP-a d.o.o, usprkos svim pokazateljima koji bi trebali biti relevantni, neće imati nikakvu organizacijsku jedinicu na području svog vodoopskrbnog područja, već će se buduće odluke o razvoju lokalne mreže i projektima donositi na drugom mjestu. Pripajanje će tako rezultirati i smanjenjem operativnosti, te time i smanjenjem efikasnosti kod održavanja vodnih objekata.
Javni isporučitelj vodnih usluga kojem se VIOP d.o.o. treba pripojiti ima i značajno veću cijenu vode i to će, po pitanju ujednačenja, i priuštive vode u konačnici značiti sigurno povećanje cijene vode za korisnike s vodoopskrbnog područja VIOP-a d.o.o.
Temeljem svega navedenog, smatramo da je Nacrt Zakona nedorečen, ne uvažava posebnosti i geografske različitosti vodoopskrbnih područja i da u područje vodoopskrbe uvodi neizvjesnost i moguća drastična povećanja cijene vode, čime uvodno navedeni cijevi postaju samo slovo na papiru. K tome treba pribrojiti povećanje materijalnih troškova poslovanja i povećan broj zaposlenika zbog spajanja, koje će direktno utjecati na formiranje cijene vodnih usluga, ali i na rentabilnost poslovanja koja je preduvjet za povlačenje EU sredstava za nove projekte, ali i za realizaciju započetih projekata temeljem dodijeljenih bespovratnih sredstava iz EU fondova.
Smatramo da sve to dovodi u pitanje načelo postizanja učinkovitog i ekonomičnog poslovanja javnih isporučitelja vodnih usluga kojim se predlagatelj zakona vodi.
